BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Prošlost Zemlje zbijne u godinu dana

Prošlost Zemlje zbijne u godinu dana
01.01.2018. god.


Kada bismo istoriju naše planete smestili u jednu kalendarsku godinu, dobili bismo zanimljiv kalendar. Po njemu smo, recimo, pre samo dva sata digli glavu, a koliko maločas založili prvu vatricu...

Dok neke šaljivdžije kažu da je imenica Zemlja ženskog roda zato što niko ne zna koliko je stara, naučnici tvrde da joj je 4,55 milijardi godina. Za one koji malo slabije stoje sa matematikom to je četiri hiljade petsto pedeset miliona godina! Kad se sve to preračuna, jednom našem mesecu odgovaralo bi oko 379 miliona godina, jednom danu skoro 12,5 miliona godina...

4. maj – život

Dakle, pre 4,55 milijardi godina, odnosno prvog januara u 00 časova, 00 minuta i 00 sekundi, zgušnjavanjem oblaka prašine stvorena je planeta Zemlja. Bila je to usijana masa koja se polako hladila, tako da su prve stene nastale 9. marta u rano jutro, a od njih se stvorila tanka Zemljina kora dvesta miliona godina kasnije – 25. marta oko pola šest ujutru.

Posle još dvesta miliona godina (10. aprila oko pola sedam ujutru) na Zemlji se pojavila voda – mora i okeani – i atmosfera. Ali, u ondašnjoj atmosferi nije bilo ni traga od kiseonika: tri četvrtine te atmosfere činila je vodena para, a ostatak su metan i amonijak! Pored toga, bila je vrlo vrela – prosečna godišnja temperatura iznosila je 71° S. Ipak, to nije bila prepreka da se pre tri milijarde godina (4. maja oko 8 sati ujutro) na Zemlji pojavi život! Bile su to prve žive ćelije stvorene od belančevina i nukleinskih kiselina, a pojavile su se u moru. To je i razumljivo jer u atmosferi još nije bilo kiseonika koji 6i ih štitio od ultraljubičastih zraka iz svemira.

Tih majskih dana desio se još jedan važan događaj: naša planeta više nije sama putovala kroz svemir. Zahvaljujući svojoj gravitaciji, privukla je Mesec i zadržala ga pored sebe sve do danas.

11. novembar – prvi beskičmenjaci

Trista miliona godina kasnije (28. maja oko 10 pre podne) u vodi su se pojavile prve bakterije i primitivne alge koje su kao hranu koristile svetlost. Prošlo je još 700 miliona godina dok se 22. jula oko podneva prvobitne proste ćelije nisu „usavršile” – dobile su jedro u kome je bila smeštena DNK. One su i zaslužne za celokupnu evoluciju jer su počele da oslobađaju kiseonik koji su odmah upijale stene. To je trajalo 900 miliona godina (ili oko dva i po meseca po našem kalendaru), a tek pre 1,1 milijardu godina – odnosno 2. oktobra oko 6 po podne – kiseonik je počeo da odlazi u atmosferu da bi se u gornjim slojevima pretvarao u ozon koji je štitio Zemlju od ultraljubičastog zračenja. Ovo je trajalo narednih 100 miliona godina, odnosno osam dana po našem kalendaru.

Sve u svemu, tek posle 10. oktobra moglo je normalno da se diše, ali to nije značilo da se život preselio na kopno, naprotiv. Trebalo je da prođe još 250 miliona godina (dvadeset dana) do prvih pravih ćelija od kojih će nastati život!

Početkom novembra u moru su se brčkali prvi složeni organizmi, pre 600 miliona godina (11. novembra oko 9 uveče) i prvi beskičmenjaci, 13. novembra oko podne triboliti (grupa zglavkara) i biljke, a tačno tri dana kasnije i školjke.

U to vreme godina je imala 405 dana, a prosečna temperatura spustila se na podnošljivih 20° S, što će se i te kako odraziti na život na Zemlji.

1. decembar – prvi vodozemci

Pre 420 miliona godina (26. novembra oko 7 ujutru) iz mora su na kopno prve izašle – biljke! Bile su to male zelene površinske alge i mahovina. Održale su se blizu obale jer im je vlaga bila potrebna za dalje razmnožavanje. Sutradan, 27. novembra oko 10 uveče, pojavili su se prvi kičmenjaci. Bile su to ribe koje su, pored kičme, imale i kosti i pluća. Tačno 24 časa kasnije, 28. novembra u 10 uveče, na kopnu su mogle da se vide prve uspravne biljke – paprat.

Poslednjeg dana novembra, oko podne, u moru su se pojavili korali a na kopnu – četinari. E, oni su uneli revoluciju u razmnožavanju biljaka jer ono više nije zavisilo od vlage, tako da se i unutrašnjost kopna zazelenela.

Prvog dana decembra oko 3 ujutru naša planeta dobila je nove stanovnike: stonoge i insekte bez krila, a istog dana oko 10 uveče – najzad – i prve vodozemce! Pazite, život na kopnu (ne računajući biljke) pojavio se po našem kalendaru tek pre mesec dana!

Od ovih vodozemaca 5. decembra u 3 ujutru razviće se razni gmizavci, a nekako u isto vreme prozujaće kroz vazduh i prvi insekti s krilima. Narednih 150 miliona godina (12 dana) biće to jedina stvorenja koja će leteti. To će im omogućiti da opstanu jer će istog dana, ali u 11 sati uveče, pristići još neki: bubojedi. Imali su čeljusti sa zubima od krljušti, i bili su potpuno nezavisni od vode jer njihova koža nije morala da bude vlažna kao kod vodozemaca. Sedmog decembra u podne ovi sisari steći će još jednu prednost nad ostalim živim bićima – unutrašnju toplotu! Istina, ovo je zahtevalo više hrane, ali su zato mogli da love i noću kad bi se ostale životinje ukočile od hladnoće.

Devetog decembra oko 10 uveče Zemljom su jezdile prve četvoronožne životinje.

U to vreme naša planeta izgledala je vrlo – ravno! Na mestu današnjih švajcarskih Alpa bilo je plitko more koje je zapljuskivalo jedan jedini kontinent na celoj Zemaljskoj kugli. Međutim, baš tih dana on počinje da se „cepa”, tako da je pre 180 miliona godina – 15. decembra u podne –  počeo da se stvara, a 80 godina kasnije (21. decembra oko 11 uveče) potpuno je uobličen Atlantski okean.

Na mestu Alpa tada je bio okean dubine 4.500 metara, a potom, pre pet miliona godina (31. decembra oko pola deset pre podne), tu su se uzdizala blago zatalasana brda. Današnji švajcarski Alpi, ovakvi kakve ih znamo, stari su tri miliona godina – nepunih šest sati prema našem kalendaru! Što se tiče onog jedinog kontinenta, od njega su nastali današnji kontinenti pre 65 miliona godina – ili pre punih pet dana! Is- tina, dotični se još polako pomeraju...

16. decembar – krokodili umesto dinosaurusa

Da se vratimo živim bićima. Pre 215 miliona godina (12. decembra oko 6 po podne) pojavile su se kornjače. One su prisustvovale nastanku (pre 200 miliona godina -13. decembra u 11 uveče) i nestanku (pre 60 miliona godina - 25. decembra oko 5 ujutru) – dinosaurusa! Znači, dinosaurusi su živeli skoro dve nedelje, a nestali su – prema našem kalendaru – za samo nekoliko minuta.

Narednih sto hiljada godina (12 minuta) na zemlji nije bilo većih životinja, već samo insekti, ptice, manji sisari, vodozemci i gmizavci... Na primer, baš u času kada su nestali dinosaurusi, pojavili su se prvi konji, koji nisu bili veći od neke današnje krupnije mace!

Nestanak dinosaurusa doveo je do munjevitog razvoja sisara koji su do tada bili u zapećku evolucije. Ali ako ste pomislili da više nema dinosaurusa, prevarili ste se: pre 170 miliona godina (16. decembra oko 9 ujutru) pojavili su se krokodili kao jedna grana u evoluciji dinosaurusa. Opstali su do danas zahvaljujući tome što žive u vodi, a ona se sporije hladila od vazduha tokom ledenog doba. Sutradan posle krokodila izmileli su gušteri, a pre 150 miliona godina (17. decembra oko pola dvanaest noću) poletele su i prve ptice.

Što se insekata i biljaka tiče, još pre 200 miliona godina (13. decembra oko 11 uveče) razvili su se insekti u današnjem obliku, pa prvo lišće i prvo cveće!

27. decembar – uspravan čovek

Poslednjih sto miliona godina (osam dana) došlo je do velikog razvoja raznih vrsta i podvrsta, tako da ćemo se pozabaviti samo jednom vrstom – čovekom.

Pre 70 miliona godina (24. decembra oko pola deset pre podne) pojavili su se primati od kojih nas najviše zanimaju majmuni – 27. decembra oko 5 ujutru iz njihove „grane” izdvaja se prvi hominid – čovekoliki majmun.

Ipak, prvi čovek, australopitek, pojavio se tek pre milion godina (ili pre nepuna dva sata), a prvi uspravan čovek, Homo erectus, pre 600 hiljada godina, odnosno pre sat vremena po našem kalendaru.

Ključne tačke u razvoju čoveka bila su dva događaja. Još pre dva i po miliona godina naši preci služili su se nekim oruđima (kamenje, kos- ti.„), ali ih nisu sami pravili. Prva kamena sekira koju su načinili stara je 700 hiljada godina - skoro sat i po.

A onda je čovek, pre 400 hiljada godina – ili pre 45 minuta – počeo da koristi vatru. Zahvaljujući vatri pračovek je počeo da se okuplja u zajednicu, odnosno da stvara društvo! Poslovi su podeljeni na muške (lov) i ženske (sakupljanje plodova, priprema obroka), da bi pre 380 hiljada godina, odnosno pre 44 minuta, naši daleki preci počeli da se sporazumevaju govorom. Sada je bilo moguće dogovaranje, planiranje, razmena i prenošenje iskustava o lovu... i čovek se odvojio od životinje!

Što se klime tiče, pre samo dva minuta (18 hiljada godina) završilo se veliko ledeno doba koje je trajalo 11 minuta (100 hiljada godina). Narednih 26 hiljada godina biće sve toplije!

Da završimo priču sa čovekom. Pre 10 hiljada godina počeo je da se bavi poljoprivredom i stočarstvom, da stvara sela, potom gradove... A to je, po našem kalendaru, bilo pre „samo” jednog minuta.

Zabavnik



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...


EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...


Ostale novosti iz rubrike »